BioData Hrvatska

Pregled zbirki/podataka

Filter
Poništi filtere
Rezultati
.xlsx .csv
Prikazano: 1–25 / 58
1.
26 zbirki amonita (Geološko-paleontološki odjel)
Repozitorij: — • Institucija: Hrvatski prirodoslovni muzej
Zbirke amonita se od slijedećih podzbirki: Fauna gornjeg i srednjeg trijasa Hrvatske, Cefalopodna fauna srenjeg trijasa Kunovac Vrela u Lici, Cefalopodna fauna srednjeg trijasa Gregurić brijega u Samoborskoj Gori, Cefalopodna fauna srednjeg trijasa Kuna Gore u Hrvatskom zagorju, Fauna donjeg trijasa Velebita, Like i Dalmacije, Donjotrijaski amoniti južne Hrvatske, Amoniti anizika Brotnja, Lika i Amoniti ladinika Pirovište-Krašić, Žumberak. Sadrže 1351 muzejskih predmeta koji su inventirani pod 338 inventarnih brojeva. Ovu zbirku čine uglavnom fosilni glavonošci i u znatno manjem broju popratna fauna (školjkaši, ramenonošci, puževi…) s različitih lokaliteta u Hrvatskoj. Svi uzorci su trijaske starosti (250-210 milijuna godina).
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
2.
Arheološki odjel: Zbirka paleontološke građe
Repozitorij: — • Institucija: Gradski muzej Varaždin
Zbirka paleontološke građe sadrži bogatstvo raznolikih fosilnih ostataka prikupljenih na lokalitetima Varaždinske županije. U tom mnoštvu građe ističe se primjerak vunastog nosoroga pronađen krajem 1982. godine na lokalitetu Mali Segečak kod Ludbrega.
Miješano Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
3.
Geološka zbirka
Repozitorij: — • Institucija: Prirodoslovni muzej Dubrovnik
Geološka zbirka prikupljena je za vrijeme djelovanja Antuna Dropca te tijekom povijesti većinu vremena nije bila izložena za javnost. Najveći broj predmeta koji se danas nalaze u Zbirci su fosili školjkaša pronađeni na području Italije, Austrije i Hrvatske. Vrijedi istaknuti i predmete kostiju te zubi špiljskog medvjeda.
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
4.
Geološka zbirka
Repozitorij: — • Institucija: Muzej krapinskih neandertalaca
Sadrži geološke karte i crteže, te mineralošku i stjensku građu.
Kontekstualni Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
5.
Hrvatski nacionalni fungarij
Repozitorij: — • Institucija: Hrvatsko mikološko društvo
1. kolovoza 2001. godine Hrvatsko mikološko društvo osnovalo je i međunarodno registriralo znanstvenu (mikološku) zbirku uzoraka gljiva – Hrvatski nacionalni fungarij. Registriran je pri svjetskoj bazi herbarija Index Herbariorum koju vodi New York Botanical Garden, pod međunarodnim imenom Croatian National Fungarium i s kraticom CNF. Zbog nedostatka vlastitog adekvatnog prostora, fungarij je smješten na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. U ovu mikološku zbirku uključeni su gotovo svi uzorci gljiva do sada sakupljeni na području Hrvatske. Fungarij sadrži oko 29.000 uzoraka konzerviranih sušenjem. CNF surađuje na posudbi uzoraka za mikološka istraživanja s brojnim institucijama u svijetu.
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
6.
Krapinski pleistocen, Zbirka krapinskog diluvija (Geološko-paleontološki odjel)
Repozitorij: — • Institucija: Hrvatski prirodoslovni muzej
Studijska zbirka koja se sastoji od ostataka preko devet stotina kostiju i zubi neandertalaca, više tisuća ostataka pleistocenske faune i gotovo tisuću artefakata koje je krajem 19. st. i početkom 20. st. otkopao i istražio naš znameniti paleontolog Dragutin Gorjanović-Kramberger. Važnost Zbirke krapinskog diluvija je trostruka: prvo, ona je i dalje najveća svjetska zbirka neandertalskih kostiju s jednoga lokaliteta; drugo, gotovo svi ljudski fosilni dijelovi tijela su zastupljeni u zbirci; i treće, povijesni kontekst, u sklopu kojega su pronađeni ostaci sadržani u zbirci, bio je presudan u formiranju ranoga evolucijskog tumačenja porijekla modernog čovjeka. Zbirci je posvećeno više tisuća znanstvenih radova, kao i tisuće stranica popularne književnosti.
Miješano Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
7.
Paleontološka zbirka
Repozitorij: — • Institucija: Muzej krapinskih neandertalaca
Sadrži fosilne primjerke biljaka i životinja sa raznih lokacija.
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
8.
Prirodoslovni odjel: Zbirka dvokrilaca (Diptera)
Repozitorij: — • Institucija: Gradski muzej Varaždin
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
9.
Prirodoslovni odjel: Zbirka kornjaša (Coleoptera)
Repozitorij: — • Institucija: Gradski muzej Varaždin
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
10.
Prirodoslovni odjel: Zbirka leptira (Lepidoptera)
Repozitorij: — • Institucija: Gradski muzej Varaždin
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
11.
Prirodoslovni odjel: Zbirka nižih gljiva služnjača (Myxomycetes)
Repozitorij: — • Institucija: Gradski muzej Varaždin
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
12.
Prirodoslovni odjel: Zbirka opnokrilaca (Hymenoptera)
Repozitorij: — • Institucija: Gradski muzej Varaždin
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
13.
Prirodoslovni odjel: Zbirka ostale prirodoslovne građe
Repozitorij: — • Institucija: Gradski muzej Varaždin
Miješano Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
14.
Prirodoslovni odjel: Zbirka ostalih manjih redova kukaca - Varia
Repozitorij: — • Institucija: Gradski muzej Varaždin
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
15.
Prirodoslovni odjel: Zbirka polukrilaca (Hemiptera)
Repozitorij: — • Institucija: Gradski muzej Varaždin
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
16.
Prirodoslovni odjel: Zbirka ravnokrilaca (Orthoptera)
Repozitorij: — • Institucija: Gradski muzej Varaždin
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
17.
Prirodoslovni odjel: Zbirka vretenaca, vodencvjetova, obalčara i tulara
Repozitorij: — • Institucija: Gradski muzej Varaždin
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
18.
Zbirka algi
Repozitorij: — • Institucija: Prirodoslovni muzej Dubrovnik
Zbirka algi Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik skup je nekoliko privatnih zbirki, a prikupljanje je započelo prije osnivanja Domorodnog muzeja. Profesor Matija Botteri prikupljao je alge na području od Dubrovnika do Lošinja u razdoblju od 1865. do 1867. godine. Pomorski inženjer Pero Vidoević u periodu od 1878. do 1881. godine prikupljao je alge od Korčule do Rijeke. Njegov herbarij Muzeju je poklonila Jenni ud. Vidoević u veljači 1905. godine za vrijeme djelovanja Balda Kosića, o čemu svjedoči njegov Zapisnik. Osim toga, u Zbirci se nalazi i nekoliko primjeraka algi prve hrvatske botaničarke Marije Selebam de Cattani (1789. – 1870.).
Biodiv Nejasno Nejasno Preuzimanje
19.
Zbirka beskralježnjaka
Repozitorij: — • Institucija: Muzej Slavonije
Zbirka sadržava uglavnom morske primjerke, ježince, zmijače, zvjezdače, rakove, kliještare, koralje, spužve koje potječu s područja Hrvatske i iz cijelog svijeta. U zbirci se čuva građa nacionalnog porijekla te je znanstvena evaluacija i taksonomija od primarnog interesa u upravljanju zbirkom.
Biodiv Digitalizirani podatci i metapodatci Otvoreni URL resursa Preuzimanje
20.
Zbirka fosilnih beskralježnjaka
Repozitorij: — • Institucija: Muzej Slavonije
U bogatom fundusu paleontološke zbirke čuva se inherentno rijedak materijal, a brojni primjerci oduševljavaju svojom znanstvenom vrijednošću ili pak vizualnom atraktivnošću. Zbirku čini značajna paleomalakološka zbirka morskih, brakičnih i slatkovodnih mekušaca neogenskih naslaga sjeverne Hrvatske. Neogenski nalazi dokaz su postojanja posljednjeg mora geološke prošlosti koje je plavilo područje Slavonije u razdoblju od prije oko 24 – 2,6 milijuna godina kada započinju nagle klimatske promjene koje vode u pleistocenske izmjene ledenih i međuledenih razdoblja. Veće cjeline unutar zbirke čine i miocenski ježinci Slavonije, kredni rudisti otoka Brača i Medvednice, te pliocenski slatkovodni mekušci Srijema i cefalopodna fauna jurskih naslaga Greben planine. U zbirci se čuva najstariji primjerak Muzeja Slavonije izumrli trilobit koji je živio u ordoviciju od 485,4 – 443,4 milijuna godina prije sadašnjosti, te značajan razvojni niz puževa paludina iz paludinskih slojeva Slavonije kao primjer postavljanja filogenetskog niza i evolucijskog razvoja. Zbirku čine i sustavno prikupljeni primjerci fosila koji daju pregled geologije Slavonije, prezentiraju dugu geološku prošlost Slavonije, te postanak i razvoj Zemlje i drugi primjerci s područja Hrvatske i svijeta. U zbirci se čuva građa prvenstveno nacionalnog porijekla te je znanstvena evaluacija i taksonomija od primarnog interesa u upravljanju zbirkom.
Biodiv Digitalizirani podatci i metapodatci Otvoreni URL resursa Preuzimanje
21.
Zbirka fosilnih kralježnjaka
Repozitorij: — • Institucija: Muzej Slavonije
U bogatom fundusu paleontološke zbirke čuva se inherentno rijedak materijal, a brojni primjerci oduševljavaju svojom znanstvenom vrijednošću ili pak vizualnom atraktivnošću. Zbirku čine ostaci pleistocenskih sisavaca pretežno izumrlih vrsta koji su u našim krajevima živjeli tijekom posljednjeg ledenog doba, te ostaci miocenskih riba i sisavaca Panonskog mora koji reprezentiraju stratigrafiju Hrvatske. Reprezentativni nalazi gornjopleistocenskih životinjskih vrsta, te miocenskih riba i sisavaca pronađeni su na lokalitetima u Slavoniji. U paleontološkoj zbirci su zastupljeni i primjerci iz drugih područja Hrvatske i svijeta. Izumrle pleistocenske vrste u našim su krajevima živjele od 130.000 – 12.000 godina prije sadašnjosti, a miocenske vrste oko 18 milijuna godina prije sadašnjosti. Primjerci prezentiraju dugu geološku prošlost Slavonije, te postanak i razvoj Zemlje. Građa u zbirci je nacionalnog porijekla te su znanstvena evaluacija i taksonomija od primarnog interesa u upravljanju zbirkom.
Biodiv Digitalizirani podatci i metapodatci Otvoreni URL resursa Preuzimanje
22.
Zbirka fosilnog bilja
Repozitorij: — • Institucija: Muzej Slavonije
U bogatom fundusu zbirke čuva se inherentno rijedak materijal, a brojni primjerci oduševljavaju svojom znanstvenom vrijednošću ili pak vizualnom atraktivnošću. U Zbirci fosilne flore uglavnom se nalaze reprezentativni otisci listova te sjemenke, grančice i plodovi pretežito tropskih i subtropskih vrsta. Biljne okamine temelj su za rekonstrukciju vegetacije Hrvatske kroz dugu geološku prošlost. Zbirka sadrži sustavno prikupljene primjerke fosilnih biljaka koji daju pregled geologije Slavonije, prezentiraju dugu geološku prošlost Slavonije, te postanak i razvoj Zemlje. U zbirci se nalaze primjerci s područja Hrvatske i svijeta. Građa paleontološke zbirke prvenstveno je nacionalnog porijekla te su znanstvena evaluacija i taksonomija od primarnog interesa u upravljanju zbirkom.
Biodiv Digitalizirani podatci i metapodatci Otvoreni URL resursa Preuzimanje
23.
Zbirka gmazova i vodozemaca
Repozitorij: — • Institucija: Prirodoslovni muzej Dubrovnik
Zbirka je nastala u devetnaestom stoljeću te je do 1900. godine sakupljeno i preparirano 88 primjeraka. Kasnije je nadopunjena primjercima iz Afrike i Južne Amerike koje su Muzeju slali iseljenici. Do danas je, međutim, sačuvan mali broj primjeraka, od kojih se ističe sedmopruga usminjača, Dermochelys coriacea, prvi primjerak zabilježen u Jadranskom moru. Ulovljena je u rujnu 1894. godine pokraj otočića Sv. Nikole blizu Budve u Crnoj Gori. Upravitelj tadašnjeg Domorodnog muzeja Baldo Kosić preparirao je navedeni primjerak, mužjaka dužine 2,14 m i mase 500 kg. Sačuvao je i jednjak i dio kostura, ali se nažalost tim predmetima tijekom godina izmještanja muzejske građe izgubio trag.
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa
24.
Zbirka kukaca
Repozitorij: — • Institucija: Muzej Slavonije
Zbirka sadrži preparirane primjerke vretenaca, bogomoljki, kornjaša, leptira te dvokrilaca u kojoj prevladavaju primjerci dvokrilaca i leptira uglavnom s područja Slavonije i Baranje i cijele Hrvatske. U entomološkoj zbirci nalaze se primjerci zaštićenih vrsta na području Hrvatske. U zbirci se čuva građa prvenstveno nacionalnog porijekla te je znanstvena evaluacija i taksonomija od primarnog interesa u upravljanju zbirkom.
Biodiv Nejasno Nejasno URL resursa Preuzimanje
25.
Zbirka mekušaca
Repozitorij: — • Institucija: Prirodoslovni muzej Dubrovnik
Zbirka mekušaca jedna je od najstarijih zbirki Muzeja. Nastala je u devetnaestom stoljeću, a najveće zasluge za njezino utemeljenje i prikupljanje pripadaju osnivaču Muzeja Antunu Dropcu. Njemu su se kao predsjedniku Trgovačko-obrtničke komore mnogobrojni Dubrovčani diljem svijeta obraćali s idejom o osnivanju tehničke škole u Dubrovniku. Uvjet za takvu školu bili su tehnički i prirodoslovni kabineti bogato opremljeni zbirkama. Stoga Drobac pokreće inicijativu prikupljanja raznoraznih povijesno-kulturnih, etnografskih i drugih vrijednih predmeta, a prvenstveno prirodnina, no zbog neodobravanja bečke vlade njegova prvobitna zamisao o osnivanju tehničke škole prerast će u novu ideju, ideju o osnivanju muzeja. Osnovu Muzeja činit će njegove zbirke, među kojima i Zbirka mekušaca. Osim Antuna Dropca, za prikupljanje zbirke zaslužan je i njegov suvremenik fra. Ivan Evanđelist Kuzmić, koji je intenzivno proučavao školjkaše i puževe južne Dalmacije. Nadalje, zbirku upotpunjuje i prof. Baldo Kosić primjercima mekušaca dubrovačkog područja, uglavnom morskih puževa, školjkaša i glavonožaca. Svojim donacijama zbirku obogaćuje i veliki hrvatski prirodoslovac Spiridion Brusina, koji je tijekom svojega dugogodišnjeg rada otkrio stotinjak novih vrsta i podvrsta recentnih puževa i školjkaša.
Biodiv Nedigitalizirani Zatvoreni URL resursa